Povijest

Jadrolinija je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim prijevozom. Osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe.  Jadranska plovidba d.d. također je nastala udruživanjem brodara male obalne plovidbe nakon propasti austrougarskog carstva, a ti su prethodni brodari nastali nekim drugim udruživanjem i tako unazad sve do 1872.godine. Navedene godine naručen je parobrod “Hrvat” te se uspostavlja redovita linija Senj – Rijeka.

Krajem 19. stoljeća više hrvatskih brodovlasnika udružuje se u novu brodarsku tvrtku pa se 1899. godine osniva prvo moderno brodarsko društvo “Ungaro-Croata” koje se bavi prijevozom robe i putnika po cijelom Jadranu i svim morima svijeta sve do kraja svog postojanja 1919. godine.

Raspadom Austro-Ugarske brodari raznih društava formiraju brodarske tvrtke u novoosnovanim državama. Udružuje se Jadranska plovidba (bivša Ungaro-Croata), Dalmatija, Austro-hrvatsko parobrodarsko društvo, Obalna paroplovidba (Dubrovnik), Hrvatsko parobrodarsko društvo (Senj) i Oceanije iz Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata, 1947.godine, osnovano je novo brodarsko poduzeće – Jadranska linijska plovidba. Jadranska linijska plovidba u razdoblju do 60-ih godina realizira narudžbe novih brodova i obnavlja stare brodove. Počinju se uvoditi trajekti te se uspostavljaju međunarodne linije.

Jadrolinija je imala poseban značaj u danima Domovinskog rata. Unatoč brojnim pomorskim blokadama, brodovi su spajali ratno okupirana područja.

Potrebno je spomenuti konvoj Libertas koji je bio jedina veza Dubrovnika i ostatka Hrvatske nakon što je presječena Jadranska magistrala. Dubrovnik je bio bez vode, struje, hrane i lijekova, a u gradu se nalazilo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica iz susjednih mjesta. Težnja za pomoći razorenom Dubrovniku kulminirala je u spontanom organiziranju konvoja Libertas, predvođenog Jadrolinijinom Slavijom. Konvoj je na svojem putovanju pristao u Zadru, Šibeniku, Splitu i Korčuli, postepeno rastući svaki put zahvaljujući pridruživanju mnoštva manjih brodica.

Osim na brodovima i trajektima, mnogi pomorci i djelatnici Jadrolinije sudjelovali su u obrani Domovine u postrojbama HV. Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu vrednovana je brojnim priznanjima i odličjima, a 1991. godine primljena je i Vjesnikova Plava vrpca za hrabrost.