Jadrolinija u Domovinskom ratu
Značaj Jadrolinije u Domovinskom ratu neupitan je te je izvor velikog ponosa za tvrtku i njezine pomorce i djelatnike. Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu vrednovana je brojnim priznanjima i odličjima, a primljena je i Vjesnikova Plava vrpca za hrabrost.
Ratno stanje na Jadranu započelo je već 27. lipnja 1991. godine sukobom JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Tada su brodovi Jadrolinije evakuirali oko 10.000 putnika, uglavnom stranaca s Jadrana. Najviše ih je prevezao trajekt Istra, i to u Trst, a pomagali su u tome i Ilirija te Marko Polo. Već 2. srpnja 1991. godine, poslovodstvo Jadrolinije proglašava radnu obvezu za sve pomorce i ostale djelatnike na kopnu. Uslijedile su pomorske blokade tijekom kojih su brodovi Jadrolinije nerijetko obavljali zadatke za Hrvatsku vojsku, a uspostavljene su i svakodnevne veze sjevera i juga Jadrana. Također, mnoge Jadrolinijine posade nisu poštovale zabranu plovidbe izdanu od strane JRM te bi danju bi mirovali u lukama, a potom noću, bez brodskih svjetla, održavali vezu s otocima.
Učestali su i zračni napadi na trajektne luke i mostove, no Jadrolinijine posade unatoč opasnim uvjetima održavaju vezu s otocima, a padom Masleničkog mosta postaju i jedina veza Dalmacije s ostatkom Hrvatske.
Dana 1. listopada 1991. godine, drevni grad Dubrovnik napadnut je s kopna, mora i iz zraka, a već 17. rujna Jugoslavenska ratna mornarica uvodi potpunu pomorsku blokadu grada. Nakon što je presječena Jadranska magistrala, jedina veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske bila je plovidba Jadrolinijinih brodova. Dubrovnik je bio bez vode, struje, hrane i lijekova, a u gradu se nalazilo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica iz susjednih mjesta. Težnja za pomoći razorenom Dubrovniku kulminirala je u spontanom organiziranju poznatog konvoja Libertas, predvođenog Jadrolinijinom Slavijom. Konvoj je na svojem putovanju pristao u Zadru, Šibeniku, Splitu i Korčuli, postepeno rastući svaki put zahvaljujući pridruživanju mnoštva manjih brodica. Konvoj je 31. listopada uplovio u Gruž donoseći svjetlost nade i slobode zarobljenom Dubrovniku.
Od akcija Jadrolinije u Domovinskom ratu ističe se i uloga u napadu na Split. U rano jutro 15. studenog 1991. s brodova JRM smještenih u Splitskom i Bračkom kanalu napadnut je Split. Poslije borbi, 16. studenog 1991. Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu. Njome je započelo postepeno oslobađanje obale i otoka, a jugoslavenska se ratna mornarica se morala povući na otoke Vis i Lastovo te u Boku kotorsku. Agresoru su tijekom napada meta bili i bijeli brodovi Jadrolinije. Više granata ispaljeno je prema trajektnoj luci Split. U napadu agresora na trajektnu luku pogođeni su trajekti Bartol Kašić i Vladimir Nazor.
Ratu je odgovoreno na jedini mogući način i onako kako je Jadrolinija znala – ploveći blokadama usprkos. Najveću su cijenu platila desetorica poginulih pomoraca. Oko osamdeset djelatnika Jadrolinije otišlo je na bojišnicu. Više je brodova oštećeno, a potpuno su izgubljeni trajekti Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Osim na brodovima i trajektima, mnogi pomorci i djelatnici Jadrolinije sudjelovali su u obrani Domovine u postrojbama HV. Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu vrednovana je brojnim priznanjima i odličjima, a 1991. godine primljena je i Vjesnikova Plava vrpca za hrabrost.
