Zgrada Jadrolinije - Palača Jadran
Palača Jadran je najreprezentativnija građevina u Rijeci uz koju se od njezine izgradnje veže reputacija Rijeke kao pomorskog emporija kozmopolitskih razmjera. Građena je za sjedište prvog ugarskog pomorskog poduzeća Adria, osnovanog 1882. godine
koje je u Rijeci započelo redovnu plovidbu trgovačke mornarice s početnim kapitalom od 2 500 000 fiorina i sedam brodova srednje tonaže.
U to je vrijeme riječka luka bila neuređena, a austrijska konkurencija iz Trsta golema. Ipak se društvo
od 1887. godine, uz suvremene načine rada i popunjavajući osoblje iskusnim primorskim pomorcima, a flotu modernim parobrodima, hrabro i moćno okrenulo prema budućnosti. Subvencije za Lloyd povećane su i usmjerene na Adriju, povećan je broj parobroda u
redovnoj ili brzoj plovidbi koji su stizali u sve luke Zapada.
S otvaranjem novih linija rasla je potreba za reprezentativnim sjedištem, dostojanstvenim i impozantnim zdanjem iz kojeg će se upravljati Adrijom. Uključena u rizične
odnose svjetske trgovine, Adria je povjeravala kormilo svojih brodova rukama naših morskih vukova, koji su držali krmu i tražili more s manje podvodnih grebena i vodili Adrijine brodove u svjetske luke Španjolske, zapadne Afrike, Tunisa,
Alžira, Gibraltara i Messine. Ti su parobrodi kasnije plovili za Brazil, u Rio de Janeiro i Santos, izvozili panonsko žito, a u povratku uvozili kavu.
Adria je održavala linije za Liverpool, Glasgow, Antwerpen i Rotterdam. Ti su dodiri naših
smjelih pomoraca sa svijetom proširivali njihove kulturne horizonte i osjećaj za kozmopolitizam. Upravo zbog ozbiljnosti naših pomoraca u svim lukama Zapada, Adria Steamship Company stekla je ugled ozbiljnog brodara. Kipovi pomoraca i simbolične
figure kontinenata postavljene na pročeljima velebnog sjedišta Adrije, kao da su za ono i naše vrijeme znamenovali palaču sjedišta velike brodarske kompanije. Prenamjena tog zdanja nakon 1945. godine u Palaču Jadran nije mu oduzela
smisao vjekovne poruke koja glasi: Ploviti se mora, živjeti se ne mora!
Budući da je Palača Adria trebala trajno simbolizirati brodarstvo, njen je graditelj, arhitekt Giacomo Zammatio naručio četiri visoka barokizirana kipa koji personificiraju
glavna zanimanja moreplovaca: kapetana broda, zapovjednika stroja, kormilara i peljara. Prema saznanjima, ta četiri lika ujedno su i portreti četiri vodeća čovjeka Adrije. Tako je Emilio Curanda portretiran kao kormilar, a kao kapetan prikazan je direktor
Adrije Ugo Eidlitz, obojica stupovi kompanije. Tada čuveni talijanski kipar Sebastiano Bonomi, autor tih radova, svih je osam izveo kvalitetno pa je svaki na svoj način umjetnički vrijedan. Budući da su postavljeni veoma visoko, naš pogled rijetko
dopire do njih, pa se njihovoj simbolici i poruci rijetko divimo iako oni to zaslužuju.
Kipovi pomoraca su veoma upečatljivi i izražajni. Svaki je lik sinteza osebujnih značajki određene profesije, a sva četiri čine zajedničku cjelinu. Spomenik
je to svim pomorcima što su ih odnjihali Rijeka i njena susjedna pomorska mjesta, Dalmacija i njeni otoci. Također, vrlo kvalitetne simbolične skulpture četiriju kontinenata označavaju itinerar riječkih brodova po svim svjetskim morima. Personifikacija
Afrike prikazana je u liku Egipćanke, Azija u liku Japanke, Amerika u liku Indijanke i Europa u liku nordijskog ribara.
Sa svake strane ulaznog portala u palaču postavljena je jedna gigantska figura Atlanta, moćnih nosača tereta, jakih
pleća, nabreklih mišića, energične ekspresivne fizinomije, koji simbolički nose teret odgovornosti i težinu pomoračkih poduhvata. I te su masivne figure rad istoga skulptora, a od sveukupne arhitekturne plastike izrađene u Rijeci potkraj 19. stoljeća
predstavljaju najkvalitetnije rukotvorine.